Kada droga ima svrhu

A qualitative study among 24 adult users of stimulant drugs in Croatia (13 men, 11 women; average age 39.6 years, range 21–55) explored their motives and contexts of use. Participants had used MDMA/ecstasy, amphetamine, methamphetamine, cocaine, or synthetic cathinones in the past 12 months. Initial use was driven by curiosity, fun, peer influence, and upbringing circumstances, but recent use showed a more complex motivational structure: hedonistic-social motives, emotional regulation, functional motives (work endurance and productivity), and identity/social positioning. Several typical developmental pathways emerged, including transitions from recreational to functional or introspective use and frequent use in demanding work conditions.

Study at a glance

Abstract

Kvalitativna istraživanja koja uključuju perspektivu konzumenata droga u Republici Hrvatskoj izuzetno su rijetka, a prema saznanjima autora, ovo je prvo takvo istraživanje provedeno među konzumentima stimulativnih droga. Cilj istraživanja bio je steći uvid u motive i kontekste uporabe stimulativnih droga polazeći od iskustava samih korisnika. U istraživanju je sudjelovalo 24 punoljetnih sudionika (13 muškaraca i 11 žena), prosječne dobi 39,6 godina (raspon 21–55 godina), koji su u posljednjih 12 mjeseci konzumirali barem jednu od sljedećih stimulativnih droga: MDMA/ecstasy, amfetamin, metamfetamin, kokain ili sintetske katinone. Sudionici su uključeni u istraživanje putem udruga koje pružaju usluge smanjenja šteta, poznanstava istraživača i metodom snježne grude. Podaci su prikupljeni putem polustrukturiranih intervjua i jedne fokusne skupine, a analizirali su se primjenom tematske analize. Sudionici su navodili da su s uporabom stimulansa započeli iz razloga poput znatiželje, zabave, utjecaja vršnjaka i okolnosti povezanih s odrastanjem. Nasuprot tomu, uporaba stimulansa u posljednjih 12 mjeseci pokazala je znatno složeniju i višeslojnu motivacijsku strukturu, uključujući hedonističkosocijalne motive, emocionalnu regulaciju, funkcionalne motive povezane s radnom izdržljivošću i produktivnošću te motive vezane za identitet i društveno pozicioniranje. Identificirano je nekoliko tipičnih razvojnih puteva uporabe, uključujući prijelaze iz rekreativne prema funkcionalnoj ili introspektivnoj uporabi te razvoj učestale uporabe u zahtjevnim radnim uvjetima. Kontekst uporabe pokazao se ključnim za oblikovanje subjektivnih iskustava i percipiranih učinaka stimulansa. Sudionici su izvještavali o uporabi stimulativnih droga u različitim okruženjima, uključujući noćne izlaske i festivalske scene, chemsex kontekste, privatna okruženja i profesionalne situacije, pri čemu ista tvar poprima različite funkcije ovisno o kontekstu. Nalazi upućuju na uporabu stimulansa kao dinamičnu i kontekstualno uvjetovanu praksu te naglašavaju važnost uključivanja korisničke perspektive u razvoj diferenciranih i kontekstualno osjetljivih pristupa prevenciji, smanjenju šteta i javnim politikama.